Državni arhiv u Virovitici čuva 11 kilometara povijesti: Što sve možete saznati i ostvariti?
U najnovijoj emisiji ViroTalka Mateo i Daniela ugostili su ravnateljicu Državnog arhiva u Virovitici, Dijanu Cenger, i otvorili temu koja se tiče – doslovno – svih nas. Jer arhiv nije samo mjesto starih papira, nego prostor u kojem se čuva memorija grada, županije i države.
Arhivi – stari koliko i države
Kako je istaknula ravnateljica, arhivi postoje još od vremena stare Grčke i Rima. Svaka uređena država ima svoju mrežu arhiva, pa tako i Republika Hrvatska.
Arhiv u Virovitici osnovan je 2008. godine odlukom Vlade RH, iako se arhivska služba na području županije obavljala i ranije kroz druge ustanove. Danas ova institucija pokriva područje Virovitičko-podravske županije i preuzima gradivo državnih i javnih ustanova, poduzeća, političkih organizacija, ali i pojedinaca.
Gradivo koje čuvaju seže od sredine 18. stoljeća pa sve do danas.
Nova zgrada – ogroman iskorak
Jedna od najzanimljivijih činjenica iz emisije odnosi se na novu zgradu arhiva.
Stari prostor imao je kapacitet od oko dva kilometra arhivskog gradiva, dok nova zgrada omogućuje pohranu čak 11 kilometara registratora. Da, dobro ste pročitali – jedanaest kilometara dokumenata!
U tijeku je i preuzimanje gradiva Općinskog suda, što znači da će uskoro velik dio važne dokumentacije biti dostupan upravo u virovitičkom arhivu.
Može li svatko doći u arhiv?
Odgovor je – može.
Istraživanje gradiva je besplatno, a građani najčešće dolaze:
- po svjedodžbe
- po građevinske dozvole
- radi dokazivanja vlasništva
- zbog ostvarivanja državljanstva
- radi genealoških istraživanja
Posebno je zanimljivo da velik broj upita dolazi iz SAD-a, Meksika i drugih zemalja, gdje ljudi traže dokaze o podrijetlu kako bi ostvarili hrvatsko državljanstvo.
Ovjerene preslike i službene kopije se naplaćuju, ali samo istraživanje je dostupno svima.
Arhiv kao mjesto ostvarivanja prava
Jedan konkretan primjer iz emisije pokazuje koliko arhiv može biti važan.
Zbog nekadašnjih zamjena zemljišta i neprovedenih upisa u gruntovnici, neki su građani tek nakon desetljeća saznali da formalno nisu vlasnici zemlje koju obrađuju. Upravo u arhivu mogu pronaći dokumente kojima dokazuju svoje pravo i rješavaju imovinsko-pravne odnose.
Arhiv, dakle, nije samo povijest – nego i vrlo konkretna pomoć u sadašnjosti.
Digitalizacija i budućnost
Gradivo se postupno digitalizira, prvenstveno radi zaštite, ali i radi lakše dostupnosti. U planu je uključivanje u nacionalni sustav e-Arhiv, koji će omogućiti jednostavnije pretraživanje i veću dostupnost digitalnih zbirki.
Iako je riječ o velikom i zahtjevnom poslu, s obzirom na količinu podataka, cilj je da dio građe bude dostupan i online.
Izložbe, publikacije i znanstveni rad
Arhiv aktivno sudjeluje u kulturnom životu grada. Redovito organiziraju izložbe povodom Međunarodnog dana arhiva (9. lipnja), surađuju sa školama, učenicima i studentima te izdaju publikacije vezane uz lokalnu povijest.
Posebno se ističu:
- osobni fondovi znamenitih Virovitičana
- stare partiture i glazbena građa
- zbornik radova o Domovinskom ratu u Virovitici
Arhiv tako postaje i istraživački centar, a ne samo mjesto čuvanja dokumenata.
Poziv građanima
Na kraju emisije ravnateljica je pozvala sve građane da posjete arhiv – bilo radi ostvarivanja prava, istraživanja obiteljske povijesti ili jednostavno iz znatiželje.
Arhiv je otvoren i za razgledavanje, uz prethodnu najavu.
Jer kako kažu – arhivi su memorija naroda. A ta memorija čuva se upravo ovdje, u Virovitici – na čak jedanaest kilometara polica.
www.radioportal.hr // www.roomfm.hr
