Hrvatska udruga bolničkih liječnika smatra da je za budućnost javnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj osobito važno razvijati vlastite kapacitete za ključne dijagnostičke pretrage, posebno u onkologiji. Ako država već izdvaja značajna sredstva za PET/CT dijagnostiku, dugoročno je racionalnije tim novcem graditi vlastitu javnu mrežu u velikim kliničkim centrima nego trajno plaćati istu uslugu izvan sustava. Model u kojem država kontinuirano kupuje pretrage, a pritom ne razvija vlastite kapacitete, ne jača samostalnost javnog bolničkog sustava i ne stvara dovoljno čvrst temelj za budućnost.
Među takvim pretragama posebno mjesto ima PET/CT, koji je danas dio suvremene onkološke obrade, planiranja liječenja i praćenja ishoda terapije Veliki KBC ili KB koji ima ozbiljnu onkologiju a nema vlastiti PET/CT nije potpuno zaokružen tercijarni onkološki centar. Upravo je zato razvoj javnih PET/CT kapaciteta u svojoj biti pitanje funkcionalnosti, kvalitete i sigurnosti sustava.
Stoga HUBOL podržava uprave hrvatskih kliničkih bolničkih centara ili kliničkih bolnica u njihovom zahtjevu da im se osigura ova dijagnostika unutar njihove ustanove, a ne kao vanjska usluga privatnog zdravstva. Kada su dijagnostika, onkologija, radioterapija i multidisciplinarni timovi organizacijski povezani, lakše je uskladiti kliničke protokole, standarde kvalitete i stručni rad. Pritom problem leži u institucionalnoj ovisnosti javnog zdravstvenog sustava o vanjskom pružatelju usluge u području koje je ključno za liječenje onkoloških bolesnika.
Sustav koji za tako važan dio dijagnostike nema vlastiti kapacitet ostaje dugoročno ovisan o ugovornim odnosima, dostupnim terminima izvan vlastite ustanove i modelu koji ne razvija njegovu punu samostalnost. Uređaj u vlasništvu kliničkog bolničkog centra ne znači samo kupnju pojedinačne usluge, nego izgradnju trajnog javnog kapaciteta.
Vlastiti PET/CT daje bolnici veću kontrolu nad terminima, kapacitetima, indikacijama i razvojem usluge. Javni novac uložen u takav kapacitet ostaje u javnom sustavu kao oprema, znanje, iskustvo i kadar. To je ulaganje koje dugoročno jača bolnicu, a ne samo kratkoročno rješava dio potreba.
Osim toga, KBC-i nisu samo ustanove za liječenje, nego i nastavne i referentne ustanove. Zato vlastiti PET/CT dodatno jača edukaciju liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika te omogućuje razvoj novih znanja i stručnih kompetencija unutar javnog zdravstvenog sustava. Time se ne gradi samo jedna usluga, nego i cjelovita onkološka infrastruktura za budućnost. Dok javni kapaciteti nisu u cijelosti razvijeni, suradnja s privatnim sektorom može pomoći očuvati dostupnost pretraga i kontinuitet skrbi.
No ona ne smije postati trajna zamjena za razvoj javnog sustava, nego samo dopuna u prijelaznom razdoblju, pri vršnim opterećenjima ili u pojedinim regijama.
Zato HUBOL smatra da je potreban jasan i izvediv plan razvoja javne PET/CT mreže koji bi omogućio bi planiranje onkološke infrastrukture unutar javnog zdravstva i postupno smanjivanje ovisnosti o vanjskim ugovornim partnerima. Ovo nije ideološko pitanje, nego pitanje tko nosi okosnicu zdravstvenog sustava.
Stav Hrvatske udruge bolničkih liječnika jasan je: okosnicu mora nositi javno zdravstvo, dok privatni sektor može imati dopunsku i prijelaznu ulogu tamo gdje je to nužno. Hrvatska udruga bolničkih liječnika zato poziva na promišljeno, postupno i odgovorno jačanje javnih PET/CT kapaciteta kao dijela šire strategije razvoja javnog zdravstva.
Hrvatska treba graditi vlastitu javnu mrežu ključnih dijagnostičkih kapaciteta u velikim bolničkim centrima, dok suradnja s drugim pružateljima može imati privremenu i dopunsku ulogu, a ne biti trajni nosivi model sustava.
mediaservis.hr
