S lipnjem je u upotrebu pušten Središnji registar stanovništva. Koji se podaci nalaze u Registru, kako mu pristupiti, je li siguran i hoće li zaista zamijeniti tradicionalni popis stanovništva, u Intervjuu Media servisa otkrila je voditeljica Službe za nadzor zaštite osobnih podataka Porezne uprave Matea Antolković.
U Središnjem registru stanovništva, na jednom mjestu, nalaze se podaci iz osam izvora – ministarstava, Geodetske uprave, HZJZ-a, HZMO-a… Cilj je bio smanjiti papirologiju i birokraciju i podatke staviti na jedno mjesto, objasnila je Antolković.
“Vi sada na jednom mjestu, bilo pristupom putem e-Građani, bilo osobnim odlaskom u Poreznu upravu, imate sav taj set podataka koji je Vama dostupan i vidljiv, ne samo Vama nego i institucijama koje će koristiti te podatke. Više nećete morati odlaziti od jednog šaltera do drugog tražeći određene setove već sada imate podatke o prebivalištu, boravištu, Vaše ime, OIB, podatke o diplomama, možebitnoj invalidnosti, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju, Vašoj djeci, to je sada sve na jednom mjestu.”
U sustavu e-Građani Središnji registar stanovništva nalazi se pod rubrikom Aktivno građanstvo i ondje se nalaze svi podaci koji se mogu dobiti odlaskom u Poreznu upravu. No, Središnji registar stanovništva neće služiti kao mjesto pribavljanja dokumenata.
“Nije to zamjena za dokumente. Ako će Vas netko tražiti domovnicu i rodni list, taj dio ne mijenjamo, tu se neće vaditi dokumenti, ali ćete na jednom mjestu imati podatke koji su sadržani u tim dokumentima. Vjerujem da više neće niti biti potrebe da će neke institucije tražiti te podatke nego će automatski pristupiti tim podacima tako da nećete morati pribavljati kao što ste pribavljali prije.”
Središnji registar stanovništva trebao bi smanjiti birokraciju, a građani će manje hodati od ‘šaltera do šaltera’.
“Svima nam je bilo dosta hodanja od jedne do druge institucije, traženja svih tih setova podataka, dokumentacije, a i same institucije su gubile dosta vremena kada su trebale više izvora, više ministarstava i tijela kontaktirati kako bi dobili određeni set podataka. Sada će to sve biti na jednom mjestu. Nadamo se da će to zaživjeti, da će svi koristiti i prepoznati dobrobit sustava.”
Podaci u Središnjem registru stanovništva su sigurni i apsolutno zaštićeni, istaknula je Antolković te otkrila da građanin može vidjeti podatke za sebe, svoju djecu ili svoje skrbnike.
“Neće biti dostupan podatak i neće moći nitko ulaziti osim ako Vi osobno nekome ne date svoju vjerodajnicu, ali to vjerujem nikome nije u interesu. Što se tiče institucija, tj. korisnika podataka koji će moći pristupati, oni imaju definiranu točno svrhu, pravnu osnovu i set podataka kojima mogu pristupati. To sve ide preko centraliziranog sustava, preko Državne informacijske imovine tako da je sve zaštićeno svim mogućim certifikatima i licencama. Sve što može biti maksimalno iskorišteno po pitanju sigurnosti tu je stavljeno.”
U Registru se mogu napraviti izmjene vezane uz dobrovoljne podatke te zatražiti izmjena ako je krivo upisana primjerice adresa prebivališta. Umjesto da koriste Registar preko sustava e-Građani, stariji sugrađani će češće dolaziti na ‘lice mjesta’, u Poreznu upravu zbog čega je pokrenuta kampanja kako bi se doprijelo do svake osobe kako koristiti novi sustav. Središnji registar stanovništva zapravo je zamjena za popis stanovništva.
“Popis stanovništva odlazi u povijest. Nema više terenskih odlazaka, nema više ispitivača. Zašto? Između ostalog jer kada imate popis stanovništva već za mjesec dana ta informacija je zastarjela, a ovdje u Središnjem registru stanovništva to se automatski evidentira. Vi ako mijenjate prebivališta, Vama će automatski čim je promijenjeno u Ministarstvu, ta promjena biti evidentirana i u Registru. Podaci će biti evidentirani automatski i popis koji će sada biti u Registru bit će odmah na licu mjesta s tim trenutnim stanjem s kojim jest.”
Poslala je poruku građanima:
“Građani, provjerite svoje podatke, evidentirajte ako nešto nije u redu, predajte izjave, složite svoje kućanstvo onako kako zaista treba biti složeno tako da 1. siječnja, 2027. kada kreće start s korisnicima da korisnici tih podataka, državna tijela, preuzmu zaista ispravne podatke. To je u cilju i Vama i drugim institucijama, da možete lakše ostvariti svoja prava, da sve bude evidentirano i da u konačnici i Vi i druga strana budete zadovoljni.”
mediaservis.hr
