Zdravlje jetre našlo se u fokusu međunarodnog skupa u Zagrebu, prvog takvog u nizu koji će uslijediti diljem svijeta. Cilj – spriječiti rastući trend bolesti jetre i osigurati prigodnu javnozdravstvenu politiku.
Ovakvi skupovi povezuju stručnjake, institucije, pacijente, ali i donositelje odluke s ciljem prevencije, ranog otkrivanja bolesti i dostupnost pravilne skrbi, poručio je Larry Holden iz Global Liver Institutea, jednog od organizatora.
“Znamo da bolesti jetre utječu na 1 od 4 osobe diljem svijeta i stoga je važno osigurati javnu politiku na globalnoj razini ali i u svakoj zemlji, uz bok s dijabetesom, pretilošću i kardio bolestima. Kardio metaboličko zdravlje je nevjerojatno važno i opet ističem, utječe na jednu od četiri osobe”.
Što se tiče bolesti jetre, Tatjana Reić iz Hrvatskog društva za bolesti jetre ‘Hepatos‘, glavnog organizatora događaja, kaže:
“Bolestima jetre mi se bavimo od 2000. godine. Ispočetka su to bili hepatitisi, a danas se to malo, pomalo, pretvara u jedan trend masne jetre, odnosno, masne bolesti jetre, koja se danas zbog načina života, zbog premalo kretanja, loše ishrane, povezuje s jetrom kao glavnim i najvećim organom”.
Na sličnom tragu je i Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:
“Debljina je iznimno statistički značajan rizik za razvoj takozvane nealkoholne masne jetre i čak 80 posto ljudi koji imaju nealkoholnu masnu jetru imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. S druge strane, postoji druga vrlo opasna bolest jetre, to je hepatocelularni karcinom, agresivan tip karcinoma, koji je čak 2,6 puta češći u osoba s debljinom u usporedbi s onima koji nemaju taj problem”.
U Europskoj uniji ne postoji sveobuhvatna strategija ili plan koji bi se bavio samo jetrom, a ne postoji ni u Lijepoj Našoj, gdje su brojke zabrinjavajuće. Kronične bolesti jetre i ciroza na osmom su mjestu uzroka smrti kod nas. Svake godine u Hrvatskoj oko 500 novih osoba dobije dijagnozu raka jetre, a oko 7500 godišnje se prijavi slučajeve masne jetre. Hrvatska europarlamentarka Romana Jerković:
“Jetrena oboljenja su sve učestalija i nažalost, Svjetska zdravstvena organizacija već godinama upozorava Hrvatsku da imamo problem odrasli i mladi sve više, da imamo problem s debljinom i konzumacijom alkohola”.
A bolesti jetre su preventabilne, ističe i poziva na jačanje preventivnih programa i smanjenje zdravstvene nejednakosti na razini EU:
“Vezani su za današnji način života, za nezdravu prehranu, za premalo kretanja, za povećanu debljinu, za šećernu bolest. Kada bismo puno više ulagali u prevenciju, tada bi i problemi s jetrenim bolestima bili manji”.
Liječnica s KBC-a Zagreb Anna Mrzljak kaže da mi imamo danas epidemiju metaboličkog sindroma i epidemiju debljine, što dovodi do masne bolesti jetre.
“Više nisu samo bolest hepatologa i gastroenterologa, već postoji i bolest endokrinologa, kardiologa, puno, puno širih struka nego što je to nekada bilo”.
Na pitanje o tome je li rak jetre izlječiv, Mrzljak kaže:
“Rak jetre je najčešće komplikacija uznapredovale faze jetrene bolesti i ako ga otkrijemo rano, možemo ga u potpunosti izliječiti. Ključ je zapravo otkriti rak jetre u onim fazama kada je on izlječiv. Kada on naraste preko određenih dimenzijama, tada su nam opcije skučene i ne možemo ga više izliječiti, ali ga možemo s određenim metodama dugo održavati pod kontrolom”.
Antonija Šimunković boluje od primarnog sklerozirajućeg kolangitisa, rijetke autoimune bolesti jetre za koju nema lijeka, a jedina terapijska opcija koja postoji je transplatacija jetre, što je ona do sada prošla dvaput, jer je riječ o bolesti koja se uvijek može vratiti.
“Meni je trebalo šest godina da dobijem ispravnu dijagnozu. To je nekakav europski prosjek za sve rijetke bolesti koliko je potrebno od prvih simptoma do ispravne dijagnoze. Imala sam drugu transplataciju 2020. godine i sada sam stabilno, imam lijekove koje primam protiv odbacivanja organa. To je novi način života, kada dobijete transplatirani organ, niste izliječeni, imate druge simptome”.
O borbi s bolesti jetre uzrokovane hepatitisom, a zbog čega je prekinuo profesionalnu nogometnu karijeru i stigmatizacijom društva progovorio je prvi hrvatski hepatitis ambasador Ivan Gudelj. Evo kako je to izgledalo 80-ih godina prošlog stoljeća:
“Pozivali su me s bolesti HIV-a, znači, to su, kad dobijete jednu informaciju nekog sportaša koji je bio u vrhuncu i onda se postavljaju pitanja i upitnici, zašto, kako i tako dalje i onda se to počne širiti i onda su nastali problemi. Meni ljudi nisu prilazili, nisu mi htjeli dati ruku, bila je jedna situacija baš bizarna, kada me čovjek vidio, udario je autom u stup”.
A razgovarali smo i s volonterom Antom iz Hrvatskog društva za bolesti jetre, koji se brine o prvoj mobilnoj klinici koja u sebi ima Fibroscan uređaj za jetru i u kojoj se rade testiranja sline na HIV i hepatitis. Riječ je o kombiju preuređenom uz pomoć EU fondova, otkriva za Media servis:
“Zato što je ovo jedina klinika u Europskoj uniji koja je ovakvog tipa. Mobilna je, pokretna je i u njoj možete napraviti sve ono što trebate napraviti za bolesti jetre. To nije baš sve, ali za početak su ovi pregledi jako važni”.
mediaservis.hr
