U novom izdanju emisije ViroTalk, koju vode Daniela i Mateo, gostovala je Tatjana Arnold Sabo, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije. Razgovor je donio brojne zanimljive priče o bijelim rodama, Dravskoj priči, invazivnim vrstama, stanju rijeke Drave, ali i projektima koji se pripremaju na području županije.
Jedna od glavnih tema bile su upravo bijele rode, koje Tatjana Arnold Sabo opisuje kao simbol suživota čovjeka i prirode. Za razliku od crnih roda, koje žive daleko od ljudi i gnijezde se u šumama, bijele rode najčešće biraju naselja, krovove kuća i sve češće električne stupove.
Upravo električni stupovi mogu biti i opasni za rode, osobito za mlade i neiskusne ptice koje mogu stradati od strujnog udara.
Od desetak gnijezda do njih čak 80
Projekt zaštite i očuvanja bijele rode na području Virovitičko-podravske županije provodi se od 2010. godine, a rezultati monitoringa pokazuju značajan porast broja gnijezda.
„Danas nakon sedamnaest godina provedbe tog projekta ove godine, to su najsvježiji podaci kolega sa monitoringa, na području županije imamo čak osamdeset gnijezda bijelih roda“, rekla je Tatjana Arnold Sabo.
Od 80 zabilježenih gnijezda, čak je 64 ove godine bilo aktivno, odnosno u njima je zabilježeno gniježđenje. Ukupno je evidentirano 165 mladih roda, što je prosječno oko dvije i pol mlade ptice po gnijezdu. U pojedinim gnijezdima zabilježeno je i četiri ili pet mladih.
Lastavice sve češće traže nova mjesta za gniježđenje
Monitoring koji provodi Javna ustanova ne odnosi se samo na rode. Tijekom godine prate se brojne vrste, među kojima su ptice vodarice, lastavice i piljci, pčelarice, leptiri, jelenak, vidre i dabrovi.
Kada je riječ o lastavicama, promjene u okolišu već su vidljive. One tradicionalno vole gospodarske objekte poput štala, no kako je sve manje stoke, sve je više praznih štala, pa lastavice mijenjaju svoja staništa i približavaju se ljudima.
Tatjana Arnold Sabo zato je slušateljima dala i jednostavan savjet: ako lastavica napravi gnijezdo na kući, može se postaviti platforma ispod njega kako bi se spriječilo prljanje fasade.
A postoji i dodatna korist – lastavice se hrane komarcima i drugim kukcima.
Što napraviti ako pronađemo ozlijeđenu pticu?
U emisiji je bilo riječi i o tome kako postupiti kada građani pronađu ozlijeđenu ili mladu pticu.
Ako se, primjerice, pronađe mlada sova koja nema vidljive ozljede, najbolje ju je postaviti na najvišu dostupnu granu i ostaviti je jer će roditelj doći po nju. Kod mlade rode koja je pala iz gnijezda situacija je drugačija, pa je potrebno kontaktirati službu pripravnosti Javne ustanove. Biolozi ili čuvari prirode tada preuzimaju pticu, organizira se veterinarski pregled i procjenjuje treba li liječenje, transport ili oporavak u ustanovi.
Nažalost, nisu svi slučajevi sretni. Kod teških ozljeda, posebno nakon strujnog udara, ponekad su ozljede toliko ozbiljne da se, kako je objasnila Tatjana Arnold Sabo, u suradnji s veterinarima mora donijeti odluka o eutanaziji kako bi se spriječila daljnja patnja životinje.
U Dravskoj priči rode koje ne mogu letjeti ipak imaju svoje uloge
Posebno zanimljiva bila je priča o prihvatilištu za bijele rode u Dravskoj priči.
Prihvatilište postoji od 2017. godine, a neke rode koje zbog ozljeda više ne mogu letjeti ostale su tamo trajno. Unatoč tome, prirodni procesi nisu zaustavljeni – neke od njih uspjele su se pariti i izlegnuti mlade.
Prva jaja pojavila su se 2020. godine, a nakon nekoliko neuspješnih pokušaja, posljednje tri godine zabilježeno je uspješno izlijeganje mladih. Mlade rode potom se socijaliziraju s ostalim rodama i odlaze na seobu, dok roditelji ostaju u prihvatilištu.
Gotovo 200 invazivnih kornjača u prihvatilištu
Jedna od tema koja je posebno iznenadila voditelje bile su crvenouhe i žutouhe kornjače.
Riječ je o invazivnim stranim vrstama koje su se ranije često prodavale kao kućni ljubimci. Problem nastaje kada vlasnici kornjače više ne mogu ili ne žele držati kod kuće pa ih, misleći da čine dobro djelo, puste u prirodu.
Takvo puštanje danas je zabranjeno, a u Dravskoj priči postoji prihvatilište u koje građani mogu dovesti svoje kornjače ili dojaviti ako ih pronađu u prirodi. Prema riječima Tatjane Arnold Sabo, u prihvatilištu ih je trenutno gotovo 200.
Problem je u tome što su ove kornjače veće i agresivnije od naše autohtone barske kornjače. Koriste iste izvore hrane, a zauzimaju i mjesta za sunčanje koja su barskim kornjačama potrebna za regulaciju tjelesne temperature. Time izravno ugrožavaju domaću vrstu.
„Ružičaste zloćke“ – biljke koje izgledaju lijepo, a stvaraju veliki problem
Invazivne vrste nisu samo životinje.
Javna ustanova već tri godine provodi projekt zanimljivog naziva „Ružičaste zloćke“, kojim se suzbijaju dvije invazivne biljne vrste – prava svilenica i žljeznati nedirak.
Iako na prvi pogled mogu izgledati atraktivno zbog svojih cvjetova, ove biljke agresivno zauzimaju prostor i potiskuju autohtone vrste. Na jednoj lokaciji na području općine Sopje, površine gotovo 3.000 četvornih metara, stručnjaci već nekoliko godina ispituju različite metode njihova suzbijanja.
Kako je objasnila Tatjana Arnold Sabo, riječ je o dugotrajnoj borbi koja nije problem samo Hrvatske, nego cijele Europe.
Drava je očuvana, ali klimatske promjene donose nove probleme
Govoreći o rijeci Dravi, Tatjana Arnold Sabo istaknula je kako je ona na području Virovitičko-podravske županije još uvijek vrlo očuvana.
U planu je i obnova jednog rukavca Drave na području Općine Lukač, čime bi se povećala riječna dinamika i ponovno omogućilo stvaranje različitih rukavaca, bara i riječnih otoka.
No, jedan od velikih problema je nedostatak sedimenta koji se zadržava uzvodno, kao i sve izraženiji problem nedostatka vode zbog klimatskih promjena.
Ovog su ljeta, rekla je, zabilježeni povijesno niski vodostaji Drave i Dunava. Takve promjene izravno utječu i na život u rijeci jer se smanjuje prostor dostupan ribama i drugim organizmima.
Dan rijeke Drave uz kanuing
Javna ustanova i ove godine priprema obilježavanje Dana rijeke Drave, a ako hidrološki uvjeti dopuste, organizirat će se i treći kanuing na Dravi.
Interes je velik, no broj sudionika ograničen je na 40 osoba jer je na raspolaganju deset četverosjednih kanua. Prijave bi trebale biti otvorene vrlo brzo.
Projekt „Šećer i sol“: kako sačuvati stanište kod virovitičke šećerane?
Jedna od najzanimljivijih tema razgovora bila je budućnost taložnica virovitičke šećerane.
Na tom području gnijezdi posebna vrsta ptice – lastelica – koja se u Hrvatskoj gnijezdi na samo nekoliko lokacija. Problem je nastao nakon prestanka rada šećerane 2019. godine, jer su se povoljni uvjeti za stanište održavali upravo zahvaljujući proizvodnom procesu i vodi koja se ispuštala u taložnice.
Javna ustanova projekt priprema u suradnji s Gradom Viroviticom, Virkomom te kolegama iz Nature Jadera iz Zadarske županije.
Projekt će nositi naziv „Šećer i sol“, a cilj je obnoviti uvjete koji će omogućiti očuvanje tog važnog staništa – bez potrebe da se sama šećerana ponovno pokrene.
„Mile“ – orao kojem je jedna grana promijenila život
Za kraj razgovora Tatjana Arnold Sabo ispričala je priču koja je možda najbolje pokazala zašto je posao zaštite prirode puno više od pukog praćenja brojki i provođenja projekata.
Prošle godine Javna ustanova dobila je poziv Ministarstva vezan uz orla štekavca koji je dvije godine bio na oporavku u Zoološkom vrtu u Zagrebu. Ptica je pronađena na Baniji s teškim ozljedama krila, a nakon neuspješnog liječenja krilo joj je moralo biti amputirano.
Orao, kojeg su u zagrebačkom zoološkom vrtu nazvali Mile, nije mogao ostati u zoološkom vrtu, pa je preseljen u Dravsku priču.
No, postojao je problem – Mile nije mogao doći do ljuljačke u svojoj volijeri jer više nije mogao poletjeti.
Zaposlenici su zato pronašli veliku granu i postavili je tako da mu posluži kao svojevrsni most do ljuljačke. Postavljene su i kamere, a rezultat je bio neočekivano simpatičan – Mile se nakon toga tri dana nije spuštao s ljuljačke.
Upravo je zadovoljstvo te ptice, rekla je Tatjana Arnold Sabo, trenutak koji joj je pokazao da sav trud vrijedi.
A s obzirom na to koliko je tema ostalo neotvoreno, iz ViroTalka je već stigla i najava novog razgovora s Tatjanom Arnold Sabo.
www.radioportal.hr / www.roomfm.hr
