U emisiji ViroTalk gostovao je profesor psihologije i specijalist kliničke psihologije Siniša Brlas iz Virovitice, koji je govorio o stanju mentalnog zdravlja u društvu, izazovima s kojima se susreću mladi te važnosti pravovremene brige o mentalnom zdravlju.
Kako ističe Brlas, mentalno zdravlje danas je pod sve većim pritiskom zbog brojnih društvenih okolnosti. Ratovi u svijetu, sjećanja na pandemiju, ekonomska nesigurnost i stalne globalne krize stvaraju okruženje koje stručnjaci često nazivaju „permakrizom”.
„Živimo u vrlo turbulentnim i zahtjevnim vremenima. Okolina u kojoj živimo stvara brojne izazove za mentalno zdravlje, pa je važno da kao društvo razvijamo svijest o potrebi njegove zaštite”, naglasio je Brlas.
Posebna briga za braniteljsku populaciju
Jedan od segmenata na kojem se posljednjih godina intenzivnije radi je mentalno zdravlje hrvatskih branitelja. Kroz suradnju s udrugama, provode se projekti koji uključuju edukacije i osnaživanje branitelja te članova njihovih obitelji.
Ratna trauma, objašnjava Brlas, ostavlja dugotrajne posljedice.
„Domovinski rat završio je prije trideset godina, ali posljedice ratne traume kod mnogih su i dalje prisutne. Nažalost, velik broj branitelja nikada nije potražio stručnu pomoć, a podaci o suicidima u toj populaciji izuzetno su zabrinjavajući”, rekao je.
Mladi pod pritiskom savršenstva
Govoreći o mladima, Brlas ističe da su oni danas izloženi većem stresu nego generacije prije njih. Jedan od glavnih razloga su društvene mreže koje mladima stalno nameću ideal savršenstva.
„Mladi su izloženi stalnim porukama da moraju biti najbolji – u izgledu, uspjehu, pameti. No, realno je da ne mogu svi biti najbolji. Takva očekivanja stvaraju frustraciju i pritisak”, pojašnjava.
Dodaje kako se mozak mladih razvija sve do sredine dvadesetih godina, zbog čega im je teže nositi se s kompleksnim emocionalnim i socijalnim izazovima.
Društvene mreže i usamljenost
Iako bi trebale povezivati ljude, društvene mreže često dovode do suprotnog učinka – osjećaja usamljenosti.
„Velik dio komunikacije mladih odvija se u virtualnom prostoru. No, ondje nedostaju važni elementi stvarne komunikacije – mimika, ton glasa, neverbalni signali. Zbog toga mladi često imaju poteškoće u stvarnim socijalnim situacijama”, kaže Brlas.
Istraživanja pokazuju da gotovo svi mladi koriste društvene mreže, zbog čega su stalno izloženi potencijalnim rizicima poput cyberbullyinga, neprimjerenih sadržaja ili razvoja ovisničkih ponašanja.
Kada korištenje postaje problem
Prema riječima Brlasa, ključni znak da je riječ o ovisnosti jest gubitak kontrole nad ponašanjem.
„Ako mlada osoba provodi toliko vremena na društvenim mrežama ili videoigrama da zanemaruje školu, obaveze, pa čak i osnovne potrebe poput sna ili prehrane, tada govorimo o ozbiljnom problemu”, ističe.
Sličan princip vrijedi i za druge oblike ponašajnih ovisnosti, poput kockanja ili kompulzivnog kupovanja.
Roditelji često kasno prepoznaju problem
Jedan od velikih izazova je i to što roditelji često ne prepoznaju znakove ovisnosti na vrijeme.
„Roditelji su tek počeli razumijevati klasične ovisnosti, a već se pojavljuju nove – ovisnost o internetu, videoigrama, kockanju ili nikotinskim proizvodima poput elektroničkih cigareta i nikotinskih vrećica”, upozorava Brlas.
Zbog toga stručnjaci sve više naglašavaju važnost edukacije roditelja i učitelja kako bi mogli ranije prepoznati rizična ponašanja.
Borba protiv stigme
Veliki problem u području mentalnog zdravlja i dalje je stigma koja sprječava mnoge ljude da potraže pomoć.
„Mnogi se boje priznati da imaju teškoće s mentalnim zdravljem jer misle da će biti stigmatizirani. Ponekad se javlja i autostigmatizacija – osoba sama sebe počne doživljavati manje vrijednom”, kaže Brlas.
Zbog toga je, zaključuje, izuzetno važno raditi na destigmatizaciji mentalnih teškoća i poticati ljude da pravovremeno potraže stručnu pomoć.
„Mentalno zdravlje jednako je važno kao i fizičko. Što ranije reagiramo, to su veće šanse da se problemi uspješno riješe.”
www.radioportal.hr // www.roomfm.hr
